BACKGROUND1
Dan ekološkog deficita

Dan ekološkog deficita ove godine je 8. avgust i označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može da obnovi u jednoj godini.

Pet dana ranije nego prošle godine, čovečanstvo će potrošiti budžet prirodnih resursa za čitavu godinu, poručuje međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network).

Ova Mreža prati potrošnju prirodnih resursa koje napravi čovek (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da obnavi te resursa, i nastoji da utiče na promenu načina na koji svet upravlja prirodnim dobrima i kako reaguje na klimatske promene.

Dan ekološkog defcita pomera se svake godine unapred. Tako je 2000. godine on bio početkom oktobra, dok je prošle godine pao 13. avgusta.

To se događa zato što u atmosferu emitujemo sve više ugljen-dioksida nego što naši okeani i šume mogu da apsorbuju, iscrpljujemo zalihe ribe i sečemo šume nego što se one mogu da se reprodukuju i ponovo da izrastu, poručuju iz Mreže.

Ekološki otisak predstavlja odnos potreba za resursima i potrošnje prirodnih resursa (vode, zemljišta, vazduha, uglja, nafte, ruda, itd.), i što je veća njihova potrošnja veći je i ekološki otisak, jer priroda nema mogućnost da istom brzinom nadoknadi svoje resurse.

U razdoblju od 1961. do 2012. godine, Srbija je od zemalja iz okruženja imala najniži ekološki otisak od 2,7 globalnih hektara po stanovniku (gha), a za njom sled Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha i Hrvatska sa 3,9 gha.

Najveći ekološki otisak u regionu u tom periodu imala je Slovenija, čak 5,8 gha, prema podacima objavljenim na sajtu Mreže. 
Emisije ugljen-dioksida najbrži su rastući faktor prekomerne potrošnje i karbonski otisak čovečanstva sada čini 60 odsto potražnje čovečanstva od prirode.

Ukoliko želimo da postignemo zadate ciljeve klimatskog sporazuma, koji je u decembru 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljen-dioksida morju postepeno da padaju, do blizine nule, do 2050. godine, što zahteva novi, odnosno drugačiji način života na našoj planeti, ističu predstavnici Mreže.

Neke zemlje u svetu prihvatile su izazov. Kostarika je, na primer, u prva tri meseca 2016. godine čak 97 odsto svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugalija, Nemačka i Velika Britanija takođe su dostigle nove nivoe upotrebe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa svojih građana za 50 odsto. To će emisiju ugljen dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.

Izvor: RTS




Datum:   2016-08-09

<< Prethodna